Rim, prva postaja na našoj sedmodnevnoj turneji u Italiji. Pred nama je veliki zadatak, osvojiti pažnju u zemlji bogate vinarske i kulturne povijesti.

Kako skrenuti na pažnju na sebe, bilo je najvažnije pitanje!

Naravno, odgovor nije bio težak, jer velika tradicija vinarstva, kulturne veze, povijesna i etnološka baština i svakim danom sve bolja kvaliteta hvarskih vina bile su odlična polazna točka. Vino kao proizvod ima svoje karakteristike, kemijske i organoleptičke, koje opisuju njegovu kvalitetu, međutim vino je proizvod koji je puno više od toga!

Hvarska vina – Hvar wines

Cviti – Paprenjoci – Figolini- Arancini

Azienda Romana Mercati

Roberto Lepori – novinar i sommelier

Vino je kultura, vino je civilizacijski doseg, rekao je prof. Ernesto Di Renzo, poznati talijanski antropolog sa Sveučilišta Tor Vergata,  koji je moderirao ovaj skup i zaključio ga predavanjem “Kako kultura interpretira svoje vino”.

Filip Vučak, veleposlanik Ines Šprem, ataše za kulturu Ernesto di Renzo, antropolog

Događanje u prostoru Gospodarske Komore Rima – Azienda Romana Mercati, započelo je pozdravnim govorom gđe. Ines Šprem, atašea za kulturu Veleposlanstva RH u Talijanskoj Republici, a nastavilo se govorom veleposlanika pri Svetoj Stolici g. Filipa Vučka.  Na događanju su prisustvovali brojni talijanski novinari iz svijeta enogastronomije i Hvarani koji žive u Rimu.

Nakon toga direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije  Joško Stella, dao je kratak pregled turističkih atrakcija srednje Dalmacije.

Joško Stella, direktor TZ Splitsko – dalmatinske županije

Centralni dio događanja bila su predavanja pod zajedničkim nazivom:

“Kad je vino na stol, ni potriba cvićo”

Ovaj naslov odabran je prema uzrečici iz mjesta Brusje na Hvaru, koja nam kaže da je vino proizvod koji ima puno veću vrijednost od samog pića.

Vino je ljepota, razonoda, poticaj na priču sa dragim ljudima. A priča, o vinu i s vinom, nije nedostajalo. O ljepoti naše kulturne baštine otoka Hvar pričala je prof. povijesti umjetnosti Zorka Bibić. U priči su se našli i UNESCO-va baština poput predstojeće nam procesije “Za križen”, 500 godina stare pučke pobožnosti s otoka Hvara, agavina čipka hvarskih Benediktinki, ali Starogradsko polje poznatije kao Hora ili Ager.  Ono u svojim slojevima, bilježi sve povijesne etape od samih početaka ljudskog djelovanja na našem otoku. Ilirski tumuli, grčka parcelacija, rimske ville rusticae, starokršćanske crkvice i suhozidi, stoljećima zidani rukama hvarskih težaka, isprepliću se u ovom plodnom polju, u kom je vinova loza stoljećima hranila hvarske težake. Plodna zemlja bila je veliko blago pa je njena raspodjela i korištenje bilo jedno od razloga nezadovoljstva pučana koji su podigli “Hvarski pučki ustanak” prije pola tisućljeća. Iz tog doba potječe i Starogrojski paprenjok, tipični hvarski kolač kojeg u svom djelu spominje Petar Hektorović, renesansni pjesnik, ali i vinar, jer je je živio i od prodaje tribidraga, današnjeg crljenka kaštelanskog, u Italiji poznatog kao primitivo. Mediteranska prehrana dio je naše gastronomske tradicije, a njen nezaobilazni sadržaj su koza, loza i  srdela,  hraniteljice otoka o kojima je pričala etnologinja Marija Plenković.

prof, Zorka Bibić

Marija Plenković, etnologinja

Koza nije nikad na Hvaru imala ekonomsko značenje već je bila “dio obitelji” , hranila je obitelj svojim mlijekom, sirom i mesom, a lov na plavu ribu i loza bili su glavni izvori prihoda, koji su pokretali trgovinu, a time i brodarstvo.

Trgovina plavom ribom, najvećim dijelom soljenom srdelom i vinom bili su pokretači razvoja otoka pa danas uživamo u prekrasnim umjetničkim dijelima i arhitektonskim pothvatima, ostvarenim upravo zbog bogatstva koje su nam ove grane donijele u prošlosti.

Vinarstvo kao glavna tema naše turneje opisala je kroz svoje predavanje “Nek vas Svemogući očuva od ova tri biča“, Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr. , kojim je dala povijesni i suvremeni pregled vinarstva na otoku Hvaru.

Vinarstvo je na otoku neprekinuta nit ljudskog djelovanja,  već preko 24 stoljeća, jer sve je više dokaza da su i stari Iliri uzgajali lozu.

Pravi uzlet u vinarstvu nastaje osnivanjem kolonije Pharos, a zatim i utjecajem vladavine Rimskog Carstva. Kroz stoljeća vinarstvo je važna grana, koja vrhunac doživljava za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog Carstva, kada zbog propadanja vinograda u Francuskoj i dr. europskim zemljama, dolaskom američkih pošasti i otvaranjem novih tržišta u sklopu nove države, otok Hvar doseže 5750 ha pod vinogradima. Unatoč velikom prosperitetu hvarski puk živi u strahu od dolaska tri biča; pepelnice, plamenjače i filoksere, a spas traži u molitvi Bogorodici, o tome nam svjedoči zavjetna crkvica u Ivan Dolcu, na južnoj strani otoka, jednom od sela na Plažama otoka vina, sa kojih dolaze najbolji plavci današnjice.

Zavjetna crkvica – Votive church in Ivan Dolac

Propast se ipak događa i više nikad hvarski vinogradi ne zauzimaju tolike površine. Ipak, hvarska vina nisu nikad bila poznatija no danas, putuju svijetom i prizivaju sjećanja na naš otok vina, sunca, dobre spize, bogate kulturno-povijesne baštine, prekrasnih plaža, krajobraza i  klapske pisme.

Klapa Kaštilac

OVU TURNEJU ORGANIZIRALO JE VELEPOSLANSTVO RH U RIMU, OSOBITOM ZASLUGOM GĐE. INES ŠPREM, ATAŠEA ZA KULTURU, U SURADNJI S UDRUGOM “HVARSKI VINARI”,  A SUFINANCIRANA OD STRANE TURISTIČKIH ZAJEDNICA  SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, GRADA HVARA I OPĆINE JELSA.