Ivan Dolac nastao je na južnim padinama otoka Hvara kao sklonište za vrijedne težake koji su od Svirača do svojih vinograda išli preko Vorha (vrha otoka), te radili na strmim padinama koje su danas uz Sv. Nediju najpoznatiji položaji za uzgoj plavca malog. Ivan Dolac razvio se u brdu iznad lijepih šljunčanih plaža, kako je bilo uobičajeno u davna vremena. Stare kamene kuće, u prizemlju su bile konobe u kojima se proizvodilo vino.
IVAN DOLAC
Trgovci su dolazili brodovima otkupljivati vino od Plaže do Plaže. Naime, otočani mjesta na južnoj strani zovu Plaža, pa tako Pitovljani imaju svoju – Zavalu, Svirčani – Ivan Dolac, a nekad i Sv. Nediju, koja se davnih dana odvojila kao župa i postala samostalna. S vremenom Ivan Dolac postaje i mjesto gdje su otočani i boravili preko ljeta sa svojim obiteljima, a danas je omiljeno mjesto turista koji vole prekrasne plaže, čisto more i odlična hvarska vina. Okružen strmim vinogradima plavca, ružmarinom i maslinama, Ivan Dolac danas je nadaleko poznat kao istoimeni vinogradarski položaj.
O slavnoj prošlosti i velikoj nesreći svjedoči nam zavjetna crkvica u starom dijelu sela, koja nam priča priču o dolasku velike pošasti – tri biča koja su poharala hvarske , ali i dalmatinske vinograde i prouzročila veliku glad i iseljavanje naših predaka.
Dođite i uživajte u plavome moru, fascinantnim vinogradima i hvarskim vinima!
Gušti o´ škoja je manifestacija zamišljena kao skup više događaja pod jednim nazivom.
Cilj manifestacije je upoznati posjetitelje otoka s obiljem enološke i gastronomske ponude koja se nudi na ovom području kao i s ostalim tradicijskim običajima i „guštima“.
Tako su okosnica festivala DEGUSTACIJA HVARSKIH VINA (05.07.2015.) i SAJAM OTOČKIHPROIZVODA (06.07.2015.) dok su popratna događanja turnir u balotama i radionice “Čudotvorna kadulja”, “Lov na sardelu – pohodi na Lampeduzu”, radionica za djecu “Oslikavanje kolača”, besplatan razgled Vrboske i revijalna plovidba brodova na latinsko jidro.
I ove godine posjetitelji će moći uživati u najboljim hvarskim vinima vinarija Tomić, Carić, Duboković, PZ Svirče i Plenković uz nastup Rade Šolaje.
Svi zainteresirani za radionice i razgled mogu se javiti u ured TURISTIČKE ZAJEDNICE MJESTA VRBOSKA.
Prava u nizu manifestacija pod nazivom DEGUSTACIJE HVARSKIH VINA započinje večeras u Svirčima, u srcu OTOKA VINA! Tradicionalna VEČER BOGDANUŠE i ovog puta održati će se na PJACI, autentičnom dalmatinskom ambijentu. Večer započinje u 21 h, a sudjeluju hvarski vinari, Plenković , Tomić, Carić, PZ Svirče i Duboković. Dođite i uživajte u vinima ove hvarske bijele sorte koja će vas osvježiti u ovim sparnim ljetnim noćima!
A uz žmul vina ne propustite svrnuti pogled na zvjezdano nebo i uživajte u zagrljaju JUPITERA I VENERE!
DOGAĐANJE ORGANIZIRA UDRUGA “HVARSKI VINARI” U SURADNJI S TZO JELSA
Nakon prezentacije u Azienda Romana Mercati, uslijedila je kratka pauza pa Okrugli stol pod nazivom “Budućnost je u prošlosti” iza kojeg se skrivala rasprava o samoniklom bilju i njegovoj važnosti za život ljudi na Hvaru, ali i Italiji, ali i postavilo pitanje “Koliko nam ono znači za budućnost?” Pozdravni govor i ovog puta održala je Ines Šprem, ataše za kulturu VRH-a u Rimu.
Divje zeje
Na Hvaru se koristi naziv “Divje zeje” za skup biljaka koje se sakupljaju u jesensko-zimskom periodu, sve do ranog proljeća, kada počinju cvasti pa više nisu prikladne za jelo. Te iste biljke u Srednjoj Dalmaciji zovu se “Mišanca” ili “Mišancija”, a sačinjava ih najvećim dijelom porodica Asteraceae, poput maslačka, cikorije i dr., a od drugih biljnih porodica često se koristi mak, koromač, divlji luk. Ovaj naziv “Mišanca” podsjeća na “Mistacanza romana” talijanski naziv za isti skup biljaka, ali s jednom razlikom, kod nas se one jedu kuhane u vodi, dok u pokrajni Lazio ih jedu sirove kao salatu. Većina ovih biljaka se smatraju korovnim vrstama, ali unatoč tome mogu biti vrlo korisne, kako smo spomenuli, one su omiljeno jelo u Dalmaciji. Naročito je interesantna njihova veza sa Veliki tjednom, kada se na Hvaru jedu, u znak posta. Otok Hvar bogat je biljnim vrstama pa se može podičiti prekrasnim krajolikom, u kom se isprepliću divlje raslinje, vinove loza, masline, smokve i dr. mediteranskih kulture. Ove biljke imale su veliku važnost u doba velike gladi nakon dolaska pošasti vinove loze…
Ispričala nam je Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr.
Divje zeje, bilo je vrlo važno za opstanak stanovnika otoka Hvara u doba rata. Profesorica Zorka Bibić, pročitala nam j svoju kratku priču, napisanu po istinitom događaju pod nazivom “Je znoš ca nojboje opisije glod?”
… ako te u strahu ne paralizira zvuk aviona, jezivo brektanje i cvilež motora, potraži zaklon po poljima, među visokom travom, pod čempresima, sakrij se u trim, čekaj i bdij dok nebo ne prekrije tišina i, naposljetku, pjev ptica, cingurli-fingurli, krrrrrrr,trrrrrrr,krik,krik u granama. Tad znaš da je gotovo. Slobodni ste. Možeš pronaći nešto djeci za ručak ili večeru. Traži divlji luk, maslačak, matereduh, materodicu, tušt, pjantavinu, sitne, sitne golubice, napregni te suzne, preplašene oči neka traže, gledaju, neka vide blago među svom tom travom, uberi nekoliko rukoveta, stavi ih u džep i trči doma koliko te noge nose. Zakuhaj vodu, dodaj soli, ako je imaš, skuhaj travu, ocijedi je i začini kvasinom. Ulja više nema…
Ova priča o teškim vremenima, ganula je sve prisutne.
Arheologinja, Ilaria Gradante iz Udruge Vita Romana pričala je o važnosti samoniklog bilja u prošlosti, kada su ljudi često selili i njihovo dobro poznavanje samoniklih vrsta bilo je važno za preživljavanje. Gdjegod bi se zatekli, mogli su pronaći nešto za jelo. A iz tog doba potječe i jelo sa nekoliko vrsta grahorica i samoniklim biljem, koje su nam u Udruzi Vita Romana pripremili za kušanje.
Vita Romana fotografija Tony Scigliano
I na ovom događanju surađivali smo sa prof. Ernestom Di Renzom, antropologom, koji se posebice zanima za divlje bilje i sam ga često koristi. Istaknu je njegovu važnost ne samo za hranu, već i za razvoj čovjeka, jer potraga za divljim biljem iziskuje razvijanje svih osjetila.
U Italiji se vrlo dobro ovim znanjima služe Moližani, a među njima i naši daleki rođaci Moliški Hrvati, koje smo na svom putu također posjetili.
I naravno priče je trebalo potkrijepiti dokazima pa su posjetitelji uživali i u “Divjem zeju” i “Srednjovjekovnom zuppa od samoniklog bilja i grahorica “, slanim srdelama, ali i hvarskim slasticama poput Cvita, Starogrojskih paprenjoka, Arancina i Figolina Ženske Zadruge Faria, a sve to naravno dobro se slagalo uz čašu hvarskog vina!
OVU TURNEJU ORGANIZIRALO JE VELEPOSLANSTVO RH U RIMU, OSOBITOM ZASLUGOM GĐE. INES ŠPREM, ATAŠEA ZA KULTURU, U SURADNJI S UDRUGOM “HVARSKI VINARI”, A SUFINANCIRANA OD STRANE TURISTIČKIH ZAJEDNICA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, GRADA HVARA I OPĆINE JELSA.
Rim, prva postaja na našoj sedmodnevnoj turneji u Italiji. Pred nama je veliki zadatak, osvojiti pažnju u zemlji bogate vinarske i kulturne povijesti.
Kako skrenuti na pažnju na sebe, bilo je najvažnije pitanje!
Naravno, odgovor nije bio težak, jer velika tradicija vinarstva, kulturne veze, povijesna i etnološka baština i svakim danom sve bolja kvaliteta hvarskih vina bile su odlična polazna točka. Vino kao proizvod ima svoje karakteristike, kemijske i organoleptičke, koje opisuju njegovu kvalitetu, međutim vino je proizvod koji je puno više od toga!
Hvarska vina – Hvar wines
Cviti – Paprenjoci – Figolini- Arancini
Azienda Romana Mercati
Roberto Lepori – novinar i sommelier
Vino je kultura, vino je civilizacijski doseg, rekao je prof. Ernesto Di Renzo, poznati talijanski antropolog sa Sveučilišta Tor Vergata, koji je moderirao ovaj skup i zaključio ga predavanjem “Kako kultura interpretira svoje vino”.
Filip Vučak, veleposlanik Ines Šprem, ataše za kulturu Ernesto di Renzo, antropolog
Događanje u prostoru Gospodarske Komore Rima – Azienda Romana Mercati, započelo je pozdravnim govorom gđe. Ines Šprem, atašea za kulturu Veleposlanstva RH u Talijanskoj Republici, a nastavilo se govorom veleposlanika pri Svetoj Stolici g. Filipa Vučka. Na događanju su prisustvovali brojni talijanski novinari iz svijeta enogastronomije i Hvarani koji žive u Rimu.
Nakon toga direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella, dao je kratak pregled turističkih atrakcija srednje Dalmacije.
Joško Stella, direktor TZ Splitsko – dalmatinske županije
Centralni dio događanja bila su predavanja pod zajedničkim nazivom:
“Kad je vino na stol, ni potriba cvićo”
Ovaj naslov odabran je prema uzrečici iz mjesta Brusje na Hvaru, koja nam kaže da je vino proizvod koji ima puno veću vrijednost od samog pića.
Vino je ljepota, razonoda, poticaj na priču sa dragim ljudima. A priča, o vinu i s vinom, nije nedostajalo. O ljepoti naše kulturne baštine otoka Hvar pričala je prof. povijesti umjetnostiZorka Bibić. U priči su se našli i UNESCO-va baština poput predstojeće nam procesije “Za križen”, 500 godina stare pučke pobožnosti s otoka Hvara, agavina čipka hvarskih Benediktinki, ali Starogradsko polje poznatije kao Hora ili Ager. Ono u svojim slojevima, bilježi sve povijesne etape od samih početaka ljudskog djelovanja na našem otoku. Ilirski tumuli, grčka parcelacija, rimske ville rusticae, starokršćanske crkvice i suhozidi, stoljećima zidani rukama hvarskih težaka, isprepliću se u ovom plodnom polju, u kom je vinova loza stoljećima hranila hvarske težake. Plodna zemlja bila je veliko blago pa je njena raspodjela i korištenje bilo jedno od razloga nezadovoljstva pučana koji su podigli “Hvarski pučki ustanak” prije pola tisućljeća. Iz tog doba potječe i Starogrojski paprenjok, tipični hvarski kolač kojeg u svom djelu spominje Petar Hektorović, renesansni pjesnik, ali i vinar, jer je je živio i od prodaje tribidraga, današnjeg crljenka kaštelanskog, u Italiji poznatog kao primitivo. Mediteranska prehrana dio je naše gastronomske tradicije, a njen nezaobilazni sadržaj su koza, loza i srdela, hraniteljice otoka o kojima je pričala etnologinjaMarija Plenković.
prof, Zorka Bibić
Marija Plenković, etnologinja
Koza nije nikad na Hvaru imala ekonomsko značenje već je bila “dio obitelji” , hranila je obitelj svojim mlijekom, sirom i mesom, a lov na plavu ribu i loza bili su glavni izvori prihoda, koji su pokretali trgovinu, a time i brodarstvo.
Trgovina plavom ribom, najvećim dijelom soljenom srdelom i vinom bili su pokretači razvoja otoka pa danas uživamo u prekrasnim umjetničkim dijelima i arhitektonskim pothvatima, ostvarenim upravo zbog bogatstva koje su nam ove grane donijele u prošlosti.
Vinarstvo kao glavna tema naše turneje opisala je kroz svoje predavanje “Nek vas Svemogući očuva od ova tri biča“, Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr. , kojim je dala povijesni i suvremeni pregled vinarstva na otoku Hvaru.
Vinarstvo je na otoku neprekinuta nit ljudskog djelovanja, već preko 24 stoljeća, jer sve je više dokaza da su i stari Iliri uzgajali lozu.
Pravi uzlet u vinarstvu nastaje osnivanjem kolonije Pharos, a zatim i utjecajem vladavine Rimskog Carstva. Kroz stoljeća vinarstvo je važna grana, koja vrhunac doživljava za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog Carstva, kada zbog propadanja vinograda u Francuskoj i dr. europskim zemljama, dolaskom američkih pošasti i otvaranjem novih tržišta u sklopu nove države, otok Hvar doseže 5750 ha pod vinogradima. Unatoč velikom prosperitetu hvarski puk živi u strahu od dolaska tri biča; pepelnice, plamenjače i filoksere, a spas traži u molitvi Bogorodici, o tome nam svjedoči zavjetna crkvica u Ivan Dolcu, na južnoj strani otoka, jednom od sela na Plažama otoka vina, sa kojih dolaze najbolji plavci današnjice.
Zavjetna crkvica – Votive church in Ivan Dolac
Propast se ipak događa i više nikad hvarski vinogradi ne zauzimaju tolike površine. Ipak, hvarska vina nisu nikad bila poznatija no danas, putuju svijetom i prizivaju sjećanja na naš otok vina, sunca, dobre spize, bogate kulturno-povijesne baštine, prekrasnih plaža, krajobraza i klapske pisme.
Klapa Kaštilac
OVU TURNEJU ORGANIZIRALO JE VELEPOSLANSTVO RH U RIMU, OSOBITOM ZASLUGOM GĐE. INES ŠPREM, ATAŠEA ZA KULTURU, U SURADNJI S UDRUGOM “HVARSKI VINARI”, A SUFINANCIRANA OD STRANE TURISTIČKIH ZAJEDNICA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, GRADA HVARA I OPĆINE JELSA.
Slijedećeg tjedna započinje naša turneja po Italiji.
Ispričati ćemo priču o našoj povijesti i kulturi i prezentirati naše autohtone sorte poput bogdanuše, plavca malog, pošipa, crljenka. Velikanam je čast da su naši partneri Tor Vergata Sveučilište u Rimu, AIS – Associazione Italiana Sommelier, ONAV – Organizzazione Nazionale Assagiatori di Vino, BIBENDA – Fondazione Italiana Sommelier, Cerealia, Vita Romana – Udruga za kulturu, Konzorcij Primitivo di Manduria, Grad Mandura, Zajednica Moliških Hrvata i Hrvatska Ambasada u Rimu.
Našu turneju podržavaju Turističke Zajednice s otoka na čelu sa TZ Općine Jelsa i Općinom Jelsa, kao i TZ Splitsko Dalmatinske Županije.
Nakon milanskog “Božićnog koncerta” Simfonijskog orkestra HRT-a, održana je zdravica u organizaciji Generalnog Konzulata RH u Milanu, u suradnji sa TZ Grada Hvara i Gradom Hvarom. Uzvanici su se počastili hvarskim vinima i kolačima.
After Milan’s “Christmas concert” of the Symphonic Orchestra of HRT, there was a toast in the organization of the GeneralConsulate in Milan, in collaboration with the Tourist Board of Hvar and the town of Hvar. Guests enjoyed in Hvar wines and traditional cakes.
Ivo Carić
Fabijan Bronzović dogradonačelnik Hvara
Zdravica s hvarskim vinima i kolačima u foajeu Giussepe Verdi, Konzervatorija u Milanu.
U ponedjeljak 15. prosinca u Milanu, proslavit ćemo gostovanje Simfonijskog orkestra HRT-a uz hvarska vina i tradicionalne hvarske kolače!
Zdravica će se održati nakon koncerta, a očekuje se oko 150 uzvanika, među kojima će biti i dogradonačelnik grada Hvara g. Fabijan Bronzović, generalna konzulica RH u Milanu gđa. Iva Pavić, g. Berislav Šipuš, zamijenik ministrice kulture, prof. dr. Damir Grubiša , veleposlanik RH u Italiji, gđa. Ines Šprem, ataše za kulturu pri veleposlanstvu RH te brojni ugledni gosti, predstavnici talijanskih institucija, predstavnici inozemnih konzulata i hrvatskih udruga u Italiji.
Hvarska vina i slastice uzvanicima će predstaviti predsjednica Udruge “Hvarski vinari” Ivana Krstulović Carić, dipl.ing. , zajedno sa upraviteljicom Ženske Zadruge Faria Fedrom Gamulin.
Nekog ćemo podsjetit na naš lijepi otok, a nekog pozvati da ga otkrije!
Hvarski vinari & Ženska Zadruga Faria u suradnji s TZ Grada Hvara, Gradom Hvarom i Generalnim Konzulatom RH u Milanu
Program koncerta:
Nicola Giuliani, dirigent
Martina Filjak, klavir
Blagoje Bersa: Idila
Johannes Brahms: 2. koncert za klavir i orkestar u B-duru, op. 83
Edvard Grieg: Peer Gynt, izbor iz suite 1 i 2
P. I. Čajkovski: Suita iz baleta Orašar, op. 71a
Sala Verdi del Conservatorio
Via Conservatorio, 12 – Milano
Posjetite “Hvarske vinare” na Zagreb Vino.Com Festivalu, koji se održava ovog vikenda u zagrebačkom hotelu Esplanade. Vina Tomić, Carić i Plenković kušajte kao i svake godine u Emerald Ballroomu.
Ove godine vinske novinare dovodi nam Festival Zagreb Vino.Com, koji će se po 9. put održati u hotelu Esplanade u Zagrebu 28.-29. 11. 2014. godine. Pred sami festival grupa od 29 novinara posjetiti će nekoliko hrvatskih vinogorja, među njima i otok Hvar.
Starogradsko polje
Članovi udruge predstaviti će svoja vina na degustaciji u vinariji Tomić u utorak (25.11.2014.), a prije same degustacije predsjednica Ivana Krstulović Carić, dipl.ing., održati će kratku prezentaciju “Hvar Otok Vina”, kako bi se novinari upoznali sa aktivnostima udruge.
Na događanju će nam se pridružit i predstavnici lokalnih vlasti i turističkih zajednica, koji su zajedno sa vinarima pomogli u realizaciji ove posjete.
Sutradan obići će se središnji dio otoka kako bi se vidjele najvažnije karakteristike vinogorja Hvar, terasasti vinogradi, Starogradsko polje i Hvarske plaže. U programu su posjeti vinariji Pinjata u Vrboskoj, , vinariji Plenković – Zlatan Otok u Sv. Nedjelji, te vinariji PZ Svirče u Svirčima.
Kako priča o hvarskim vinima ne bi bila potpuna bez njezine kulturno-povijesne strane, novinare će pratiti turistički vodiči Ivana Krstulović Carić i Siniša Matkovića Mikulčić.
Što će vinski novinari otkriti o HVARU – OTOKU VINA, saznat ćemo uskoro!
