Tag Archives: Ivana Krstulović Carić

GUIDED TASTING “HVAR THE ISLAND OF WINE” IN JELSA

Hvar Winemakers’ Association  in cooperation with Vino.Like held a tasting under the name “Hvar Island of Wine” on 26.05.2017. (Hall of Jelsa Municipality, Jelsa). This event was conceived as a story about the specifics of the island of Hvar as a wine region, with an emphasis on the native Hvar varieties.

Hvar indigenous wines selection

indigenous Hvar

The wines produced of the varieties bogdanuša, prč, mekuja and darnekuša were tasted and commented by Siniša Koceić and Alen Gulan, wine experts.  Wine tour guides, restaurant owners and others who work in wine tourism and gastronomy sectors were present and have learned more about these Hvar varieties, some of which are produced in very small quantities.

Mekuja variety can be found in different white blends of the Hvar Island wines, but only 100%

Mekuja Huljić

Mekuja HuljićMekuja is produced by OPG Teo Huljić. This white variety is grown in small quantities, and traditionaly on the borders of the vineyards planted with other varieties.

A red indigenous variety of Hvar Island, Darnekuša inspired  Jo Ahearne, one of the leading wine experts in the world, to make her first Hvar wine, Rosina.

This red Hvar variety grows on the higher parts of the island near the peak of St. Nikola and gives lighter wines such as Duboković Laganini.

Rosina & Laganini – two faces of the variety Darnekuša

darnekuša

Prč is a variety of origin from the area around Sućuraj, today is produced by wineries Pinjata and Vujnović. Prč is known as a white variety that can survive extreme climate and soil conditions. His muscat taste distinguish it among other Dalmatian varieties.

PRČ

DSC_0162The most popular is the production of Bogdanuša whose crispy wines are ideal summertime wines, monovarietal wines of  Zlatan Otok – Plenković and PZ Svirče were compared.

Bogdanuša gives also great results when  blended with other white varieties as seen in the example of Tomić Beleca (Bogdanuša, Pošip)  and Carić Cesarica (Bogdanuša, Pošip, Maraština, Parč).

“This is just the first of the planned cooperation of our association with Vino.Like into  order to educate the parties in the chain of sales and service of Hvar wines and the wine lovers as well.

In early July, tourists and the citizens of Split,  will have the opportunity to learn more about Hvar wines through the event Vino u Sridu (lit.  Wine on Wednesday) , which will also be linked with the offer of Hvar wines in prominent Split restaurants. ” Said Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr. President of the Hvar Winemakers’ Association.

DSC_0131DSC_0163DSC_0150

HVAR SE PREDSTAVIO RIMU – BUDUĆNOST JE U PROŠLOSTI

Nakon prezentacije u Azienda Romana Mercati, uslijedila je kratka pauza pa Okrugli stol pod nazivom “Budućnost je u prošlosti” iza kojeg se skrivala rasprava o samoniklom bilju i njegovoj važnosti za život ljudi na Hvaru, ali i Italiji, ali i postavilo pitanje “Koliko nam ono znači za budućnost?” Pozdravni govor i ovog puta održala je Ines Šprem, ataše za kulturu VRH-a u Rimu.

2 (1024x687)

Divje zeje

Na Hvaru se koristi naziv “Divje zeje” za skup biljaka koje se sakupljaju u jesensko-zimskom periodu, sve do ranog proljeća, kada počinju cvasti pa više nisu prikladne za jelo. Te iste biljke u Srednjoj Dalmaciji zovu se “Mišanca” ili “Mišancija”, a sačinjava ih najvećim dijelom porodica Asteraceae, poput maslačka, cikorije i dr., a od drugih biljnih porodica često se koristi mak, koromač, divlji luk. Ovaj naziv “Mišanca” podsjeća na “Mistacanza romana” talijanski naziv za isti skup biljaka, ali s jednom razlikom, kod nas se one jedu kuhane u vodi, dok u pokrajni Lazio ih jedu sirove kao salatu. Većina ovih biljaka se smatraju korovnim vrstama, ali unatoč tome mogu biti vrlo korisne, kako smo spomenuli, one su omiljeno jelo u Dalmaciji. Naročito je interesantna njihova veza sa Veliki tjednom, kada se na Hvaru jedu, u znak posta. Otok Hvar bogat je biljnim vrstama pa se može podičiti prekrasnim krajolikom, u kom se isprepliću divlje raslinje,  vinove loza, masline, smokve i dr. mediteranskih kulture. Ove biljke imale su veliku važnost u doba velike gladi nakon dolaska pošasti vinove loze…

Ispričala nam je Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr.

9 (800x537)

 

Divje zeje, bilo je vrlo važno za opstanak stanovnika otoka Hvara u doba rata. Profesorica Zorka Bibić, pročitala nam j svoju kratku priču, napisanu po istinitom događaju pod nazivom “Je znoš ca nojboje opisije glod?”

 

… ako te u strahu ne paralizira zvuk aviona, jezivo brektanje i cvilež motora, potraži zaklon po poljima, među visokom travom, pod čempresima, sakrij se u trim, čekaj i bdij dok nebo ne prekrije tišina i, naposljetku, pjev ptica, cingurli-fingurli, krrrrrrr,trrrrrrr,krik,krik u granama. Tad znaš da je gotovo. Slobodni ste. Možeš pronaći nešto djeci za ručak ili večeru. Traži divlji luk, maslačak, matereduh, materodicu, tušt, pjantavinu, sitne, sitne golubice, napregni te suzne, preplašene oči neka traže, gledaju, neka vide blago među svom tom travom, uberi nekoliko rukoveta, stavi ih u džep i trči doma koliko te noge nose. Zakuhaj vodu, dodaj soli, ako je imaš, skuhaj travu, ocijedi je i začini kvasinom. Ulja više nema…

Ova priča o teškim vremenima, ganula je sve prisutne.

Arheologinja, Ilaria Gradante iz Udruge Vita Romana pričala je o važnosti samoniklog bilja u prošlosti, kada su ljudi često selili i njihovo dobro poznavanje samoniklih vrsta bilo je važno za preživljavanje. Gdjegod bi se zatekli, mogli su pronaći nešto za jelo. A iz tog doba potječe i jelo sa nekoliko vrsta grahorica i samoniklim biljem, koje su nam u Udruzi Vita Romana pripremili za kušanje.

11025877_10153217863226522_5245261285674872617_o

Vita Romana                                                                                                                                  fotografija  Tony Scigliano

I na ovom događanju surađivali smo sa prof. Ernestom Di Renzom, antropologom, koji se posebice zanima za divlje bilje i sam ga često koristi. Istaknu je njegovu važnost ne samo za hranu, već i za razvoj čovjeka, jer potraga za divljim biljem iziskuje razvijanje svih osjetila.

U Italiji se vrlo dobro ovim znanjima služe Moližani, a među njima i naši daleki rođaci Moliški Hrvati, koje smo na svom putu također posjetili.

I naravno priče je trebalo potkrijepiti dokazima pa su posjetitelji uživali i u “Divjem zeju” i “Srednjovjekovnom zuppa od samoniklog bilja i grahorica
“, slanim srdelama, ali i hvarskim slasticama poput Cvita, Starogrojskih  paprenjoka, Arancina i Figolina Ženske Zadruge Faria, a sve to naravno dobro se slagalo uz čašu hvarskog vina!

5 (800x537)


OVU TURNEJU ORGANIZIRALO JE VELEPOSLANSTVO RH U RIMU, OSOBITOM ZASLUGOM GĐE. INES ŠPREM, ATAŠEA ZA KULTURU, U SURADNJI S UDRUGOM “HVARSKI VINARI”,  A SUFINANCIRANA OD STRANE TURISTIČKIH ZAJEDNICA  SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, GRADA HVARA I OPĆINE JELSA.